Od partizanke do domaćice: slika žene u jugoslovenskom filmu

Film kao proizvod popularne kulture istovremeno odražava i oblikuje zbilju. Narodnooslobodilački rat i borba za oslobođenje od nacističke okupacije, kao i socijalistička revolucija predstavljali su utemeljivačke mitove jugoslovenske države nakon II svjetskog rata. Doprinos žena kroz aktivno učešće u borbi i rad u pozadini predstavlja važan deo socijalističke retorike, a proklamovana ravnopravnost muškaraca i žena bitan deo zvanične ideologije. Epska borba protiv okupatora bila je deo popularne mitologije, promovisana kroz filmove, knjige, strip i muziku.

Kroz analizu pet tropa ženskosti na filmu: lik partizanke, žene u pozadini, radnice, kolaboracionistkinje i domaćice, želja nam je da otvorimo pitanja na koji način slika žene/a u jugoslovenskom filmu do kraja 60-tih godina kao deo socijalističkog imaginarijuma korespondira sa emancipatorskim politikama socijalističke Jugoslavije. Kao i na koji način ta slika/slike pregovara/ju sa realnošću svakodnevnog života tadašnjeg društva, njegovim pritivrečnostima i promenama kroz koje je to društvo prolazilo u različitim fazama svoje istorije. To je i povod za razgovor u kojoj meri film kao zbirka priča koju su Jugosloveni/ke pričali sami sebi (i drugima) o samim sebi, može da ukaže na antagonizme društvenog konteksta u kojima su ti filmovi nastajali, ukazujući na nedostignute ideale slobode i emancipacije u jugoslovenskom društvu.

Uvodno predavanje i moderacija razgovora: Marijana Stojčić i Mima Simić.

Organizatori:
VSNM Grada Zagreba
SKD Prosvjeta – pododbor Zagreb