Vladimir Nabokov : jedini svetski pisac

Biblioteka ‘Prosvjete’ u Zagrebu svoju je jesensku sezonu započela predavanjem Zorana Paunovića, predavača engleske i američke književnosti na Univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu, na temu ‘Vladimir Nabokov, jedini svetski pisac’

Bblioteka ‘Prosvjete’ u Zagrebu svoju je jesensku sezonu započela 22. septembra predavanjem Zorana Paunovića, predavača engleske i američke književnosti na Univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu, na temu ‘Vladimir Nabokov, jedini svetski pisac’, Paunović je objasnio da seNabokovljev život može podijeliti u četiri faze od kojih se prva veže uz carsku Rusiju i Petrograd, gdje je živio do svoje 18. godine.

– Taj bajkovit život u velikoj i bogatoj porodici morao je zbog Oktobarske revolucije zamijeniti izbjeglištvom od Jalte i Cambridgea, gdje je studirao, do Berlina u kojem je živio najveći broj ruskih izbjeglica i gdje se oženio s također izbjeglom Verom Slonin. Pred nacizmom se prvo sklonio u Pariz, a onda i u SAD, gdje je napisao brojna djela, među kojima i roman ‘Lolita’ nakon kojeg je postao slavan i dobio posao predavača na univerzitetu Cornell. Zadnju fazu života do smrti 1977. proveo je u Švicarskoj, da bi on i žena bili bliže svom sinuDimitriju, opernom pjevaču – objasnio je Paunović.

– Junaci njegovih romana bili su izgnanici, a ‘Loliti’ su prethodila dva romana koja nisu imali odjeka u javnosti – rekao je Paunović i ukazao na roman ‘Mašenjka’ u kojem glavne junakinje, ruske izbjeglice koja treba doći u Berlin kod muža i ljubavnika, zapravo nema u fabuli. Riječ je o ‘ženi koje nema’, što je jedna od tehnika koju je u književnost uveo upravo Nabokov.

Govoreći o ‘Loliti’, romanu od 12-godišnjoj djevojčici koja zavodi 38-godišnjeg muškarca, Paunović je napomenuo da je njemu prethodila jedna priča s istom temom koja nije izazvala reakcije. Ali je zato ‘Lolita’, roman koji je napisan u prvom licu osim uvoda, gdje Nabokov uvodi tehniku nađenog rukopisa, izazvao velika zgražavanja izdavača, pa je štampan 1955. u Parizu kao slobodoumnijoj sredini – objasnio je predavač.

Odgovarajući na pitanja, Paunović je rekao da je ‘Lolita’ prevedena na barem 30 svjetskih jezika i da je doživjela nebrojeno mnogo izdanja, pa i da je u nekim sredinama još uvijek zabranjena.

– Nabokov je veliku pažnju poklanjao izgledu knjige pa je kontrolirao korice izdanja, čitao prijevode jer je znao nekoliko jezika, a ako nije znao jezik koji je korišten u nekom od izdanja, tražio je prevoditelja da mu ga pročita – rekao je gost iz Beograda.

Nenad Jovanović, NOVOSTI