Početna / Događanja / Prvi “Beogradski pobednik” Dragi Kekanoviću
Prvi “Beogradski pobednik” Dragi Kekanoviću

Prvi “Beogradski pobednik” Dragi Kekanoviću

Drago Kekanović prvi je dobitnik novoustanovljene nagrade “Beogradski pobednik” za najbolji roman godine “Privrženost” u izdanju Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Zagreba

 

 

Dobitnik novoustanovljene nagrade “Beogradski pobednik” za roman godine je Drago Kekanović za knjigu “Privrženost” koju je objavilo Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” iz Zagreba. Takvu odluku donio je žiri u sastavu Predrag Petrović, Slađana Ilić, Petar Pijanović, Nataša Anđelković i Vesna Trijić, saopćeno je na svečanosti u Skupštini grada Beograda.

U najuži izbor za dodjelu nagrade ušli su: Slobodan Vladušić “Omama” (Laguna), Milica Vučković “Smrtonosni ishod atletskih povreda” (Booka); Aleksandar Gatalica “Dvadeset peti sat” (Službeni glasnik), Drago Kekanović, “Privrženost” (SKD Prosvjeta), Milena Marković “Deca” (Lom) i Oto Horvat, “Noćna projekcija” (Akademska knjiga).

Ime prvog pobjednika točno u podne u Skupštini grada Beograda objavio je predsjednik žirija Predrag Petrović. Nagradu je primio izdavač Čedomir Višnjić, jer je dobitnik bio spriječen doći na dodjelu. Kekanović je dobio statuu beogradskog Pobednika, rad akademskog kipara Zorana Kuzmanovića, diplomu i novčani iznos od 10.000 eura u dinarskoj protuvrijednosti. Mediji su navodili da je favoritkinja za nagradu bila Milena Marković koja je prošlu sedmicu dobila NIN-ovu nagradu kojoj je Beogradski pobednik novoosnovani pandan.

(foto: Siniša Tatalović)

“Romaneskna priča komponirana je od 33 poglavlja pri čemu su 31 fragmentarizirano govorenje slijepog hilandarskog monaha Gerasima, 32. je zapis inoka Dimitrija, njemaka koji zapisuje Gerasimova sjećanja i u kojemu se izvještava o smrti Gerasima i Katarine Kantakuzine, tada starice monahinje u manastiru iz Kučeva (Makedonija) “Запис инока Димитрија, Кучево 1492.” te 33. “Епилог” što ga piše dubrovački arhivar Hinko, Gerasimov prijatelj iz djetinjstva, kojemu će rukopis Gerasimovih sjećanja/ispovijesti dostaviti zapisivač Dimitrije – gdje se izvještava kako je taj manuskript pod naslovom “Үспомене соколара Катарине Кантакузине Грофице Цељске” pohranio u dubrovačkoj Knjižnici Male braće. Taj će rukopis tako sačuvan biti izručen budućnosti, biti dostupan nekom čitaocu u budućnosti koji će pretražujući građu Knjižnice Male braće slučajno naići na njega. Na planu romana promatrano – to je onaj čitač koji se, došavši do “Успомена” i čitajući ih, otkriva kao neposredan akt čitanja. Utoliko i sam naslov romana postaje ključ razumijevanja tog jednog neponovljivog čitanja. Drugi bi čitalac možda tom rukopisu dao drugačiji naziv. Pa se taj čitalac pretvara u svojevrsnog priređivača rukopisa za objavljivanje”, napisao je o romanu sveučilišni profesor Dušan Marinković u Novostima.

U rujnu prošle godine književni kritičar Igor Mandić Jutarnjem listu objavio je pozitivnu kritiku Kekanovićevog romana pod naslovom “Ćirilica u Zagrebu – pa šta? Kekanović je ispričao epizodu iz srpske povijesti…”

Drago Kekanović (Bratuljevci, kraj Požege, 16. avgust 1947) hrvatski je književnik srpskog porijekla. Studij jugoslavistike i komparativne književnosti završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1971. Uređivao je Studentski list, Polet i Prolog te bio urednik izdavačke djelatnosti u “Prosvjeti”. Od 1985. zaposlen je kao dramaturg u Dramskome programu Hrvatske televizije. Prva mu je knjiga zbirka pjesama Svjetlost šuma (1965). U proznoj knjizi Mehanika noći, spisi (1971) predstavio se kao pripovjedač zaokupljen zavičajnom tematikom.

U njegovoj su prozi česte montaže i smjene pripovjedačkih gledišta. Romani Potomak sjena (1978), Ivanjska noć (1985) i Riblja staza (1997) čine slavonsku trilogiju, u kojoj su likovi predstavljeni kao žrtve i zarobljenici ponavljajuće povijesti. Slične su tematike i dvije pripovijesti objelodanjene u knjizi Panonski diptih (1989). U romanu Američki sladoled (1997) tematizirao je povijest zagrebačkih Srba unutar dvjesto godina. Kratkoj prozi vratio se knjigom Na nebu i druge priče (2002). U romanu Veprovo srce (2012) tematizira raspad Jugoslavije i sudbinu slavonskih Srba. Autor je i nekoliko dramskih tekstova, radijskih i televizijskih drama i serija, dramatizacija, a piše i feljtone, kazališne, filmske i književne kritike. Dobitnik je Vitalove nagrade “Zlatni suncokret” za roman “Veprovo srce” za 2012. i Andrićeve nagrade za 2013. godinu.

 

izvor : https://www.portalnovosti.com/

 

Scroll To Top