Otvorena izložba “Ivo Andrić – književnik i / ili diplomata”

 

 

U dvorani ‘Prosvjete’ u Zagrebu 21. februara otvorena je izložba ‘Ivo Andrić – književnik i/ili diplomata‘ koju čini 18 panoa na kojima je predstavljen stvaralački rad Ive Andrića, panorame gradova u kojima je živio, kao i slike iz privatnog života uz njegove dokumente.

Kako je rečeno na otvaranju, izložba predstavlja istaknutog nobelovca u svjetlu pisca i diplomate, koji je zahvaljujući intenzivnijoj diplomatskoj karijeri boravio u mnogim europskim gradovima kao predstavnik Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a onda i Kraljevine Jugoslavije. Službujući u Vatikanu, Bukureštu, Trstu, Gracu, Marseju, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi i onda u Berlinu, Andrić je u svakom od gradova nalazio inspiraciju za svoja djela.

U uvodnom obraćanju potpredsjednik ‘Prosvjete’ Siniša Tatalović naglasio je da će ova izložba obići više gradova u Hrvatskoj, prije svega one u kojima djeluju pododbori ‘Prosvjete’.

Ambasadorka Srbije Mira Nikolić naglasila je da je Andrić i u diplomaciji i u književnosti ostavio velik trag.

– Osim što je bio na nizu dužnosti u diplomatskim predstavništvima, u vladi Milana Stojadinovića, a onda i Dragiše Cvetkovića, bio je i pomoćnik ministra inostranih poslova. Andrić nije bio jedini poznati pisac koji je bio i diplomata, o čemu piše i Miodrag Mitić u ‘Poeti u fraku’ u kojoj se uz Andrića spominju i Jovan Dučić, Milan Rakić i Rastko Petrović – kazala je Mira Nikolić.

Podsjetila je na brojna zaduženja iz njegove karijere, zaključno s položajem opunomoćenog ambasadora u Berlinu odakle je otišao 6. aprila 1941. kad je Njemačka napala Jugoslaviju.

O svom diplomatskom radu i ljudima koje je sretao, pisao je brojne bilješke, među kojima i onu iz 1946. da su ‘Nijemci i Njemačka najveća muka mog života’.

Njegovo pristajanje uz novu Jugoslaviju izazvalo je brojne kritike i komentare onih s kojima se družio prije rata, rekla je ambasadorka.

O značenju Andrića i jezika koji je koristio, govorio je profesor Dušan Marinković.

– Djela ‘Prokleta avlija’ i ‘Na Drini ćuprija’ radikalno su osvijetlila koliko nekome ‘onaj drugi’ treba, uključujući i jezične izraze. Ne dvorište – nego avlija, ne most – nego ćuprija – rekao je Marinković.

Poznati glumac Tihomir Stanić pročitao je početak romana ‘Na Drini ćuprija’, a skupu su prisustvovali i brojni srpski manjinski aktivisti te čelni ljudi srpskih organizacija, kao i doajen jugoslavenske diplomacije Budimir Lončar i zastupnik SDP-a Nenad Stazić.

Postavku je 2010. godine, povodom 50-godišnjice od dobivanja Nobelove nagrade, osmislila Tatjana Korićanac, muzejska savjetnica u Muzeju grada Beograda, u čijem sastavu je i Muzej Ive Andrića. Premijera izložbe održana je u talijanskoj Gorici, nakon čega je bila izložena u velikom broju evropskih gradova.

Izvor: portal Novosti