P r i p r e m n i o d b o r
objavljuje
POZIV ZA PRIJAVU PRIOPĆENJA
za znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Desničini susreti 2019.
Vladan Desnica i Zagreb, 1924. – 1930. i 1945. – 1967.
Zagreb, 20. – 22. rujna 2019.
Rok za prijavu: 15. lipnja 2019.
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko društvo pisaca i Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ u Zagrebu objavljuju da će se Desničini susreti 2019. održati u Zagrebu od petka do nedjelje, 20. – 22. rujna 2019. godine.
Ovogodišnji Desničini susreti fokusirat će se na propitivanje tema i motiva koji proizlaze iz upisivanja Vladana Desnice u svekoliko kulturno iskustvo Zagreba u periodima kad je primarno bio primalac – studentsko razdoblje (1924. – 1930.) i davalac – period definitivne afirmacije njegova stvaralačkoga glasa (1945. – 1967.). Eruptivno stvaralačko ostvarivanje Vladana Desnice preklapa se, ne samo u njegovu slučaju, sa sve ubrzanijim razvojem Zagreba. U tome drugom periodu on je kreativni akter koji prateći i sam proizvodi kulturnu dinamiku grada kao visoko pozicionirani pravnik u državnoj službi, potom romanopisac, novelist, pjesnik, član Društva pisaca Hrvatske te polemičar, kritičar (kazališni, filmski), prevodilac, donator, dramski pisac, operni libretist, kompozitor, esejist itd. Bio je uočljivo prisutan u kulturnom prostoru grada i kao predavač, učesnik na brojnim javnim književnim manifestacijama, angažirani zagovornik dinamizacije javnog govora o književnosti i umjetnosti uopće. Ukratko, htjeli bismo osvijetliti one sadržaje koje je moguće povezati – kada je riječ o motivima Desničina stvaralačkog samootkrivanja – a koji se upisuju u iskustvo kulturne povijesti Zagreba.
Imajući na umu tematske cjeline koje su bile predmet rasprave na prethodnim, „Desničinim susretima 2018.“, naslovljenima „Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967. Društvo, kultura, svakodnevica“, ovaj skup, „Vladan Desnica i Zagreb 1924. – 1930. i 1945. – 1967.“ izravnije će se fokusirati na sljedeće umrežene teme s Desnicom u epicentru:
I. razdoblje (1924. – 1930.):
Studij na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, konkurentni studijski interesi i studentska mladost u zagrebačkoj svakodnevici; percepcije i recepcije zagrebačkih kulturnih fenomena i ostvarenja u formativnim studentskim godinama; studentski doživljaji Zagreba kao srednjoeuropskog kulturnog centra u njegovim hrvatskim, južnoslavenskim i europskim obzorjima i aspiracijama.
I. razdoblje (1945. – 1967.):
Profesionalna pravnička karijera u državnoj službi; hrvatska kulturalnost te interkulturalnost i multikulturalnost Zagreba u Desničinim percepcijama i recepcijama; Zagreb kao centar kulture Srba u Hrvatskoj nakon 1945. godine (SKD „Prosvjeta“, Biblioteka Srba u Hrvatskoj, Muzej Srba u Hrvatskoj itd.); slobodni umjetnik (1949. – 1967.); član Društva književnika Hrvatske; u dvije Matice (Matica hrvatska i Matica srpska); između hrvatske i srpske kulture; stavovi o jeziku književnosti i književnom/standardnom jeziku te o prevođenju; Desnica i njegov opus u kontekstu rasprave o poetičkim pitanjima razdoblja: realisti – modernisti; umjetnik između nakladnika, agitpropovaca, kritičara i čitatelja; djelovanje u zagrebačkim, splitskim i zadarskim glasilima (Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Republika, Ilustrirani vjesnik, Hrvatsko kolo, Riječ žene, Krugovi, Scena itd.); stvaralaštvo u interkulturnoj razmjeni: u beogradskim (Svedočanstva, Filmska revija, Filmska kultura, Politika, NIN, Književne novosti itd.) i novosadskim, mariborskim, sarajevskim i drugim glasilima; sugovornik i autor na Radio-Zagrebu, Radioteleviziji Zagreb te na drugim radiostanicama u njegovim zagrebačkim godinama (Frankfurt, Varšava, Budimpešta, Ljubljana, Beograd, Novi Sad, Sarajevo, Skopje, Rijeka, Varaždin itd.).
Ovim tematske mreže nisu zaključene – naprotiv, htjeli bismo da budu poticaj daljnjim problematizacijama o Vladanu Desnici kao zagrebačkom piscu i sugrađaninu.
Prijave i sažetke od cca 2000 slovnih mjesta treba dostaviti do 15. lipnja 2019. Do 30. lipnja Pripremni odbor Desničinih susreta odlučit će o prihvaćenim prijavama. Radni su jezici skupa hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski. Sudionicima izvan Zagreba podmirit će se troškovi smještaja i boravka u Zagrebu.
Supredsjedatelji Desničinih susreta 2019. jesu prof. dr. sc. u m. Dušan Marinković s Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti i prof. dr. sc. u m. Drago Roksandić, voditelj Programa Desničini susreti Centra za komapartivnohistorijske i interkulturne studije. Tajnice Pripremnog odbora su asistentica Patricia Počanić i diplomantica povijesti Mihaela Marić.
Obavijesti i prijave:
Desničini susreti 2019. – prijava