Izložba KNJIŽNICE NACIONALNIH MANJINA

U četvrt vijeka svog postojanja, manjinske knjižnice postale su važna mjesta promoviranja, kako kultura nacionalnih manjina, tako i mjesto susretanja hrvatske kulture i kultura njihovih matičnih država, rečeno je na otvaranju izložbe ‘Središnje knjižnice nacionalnih manjina’ u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Radne grupe za manjinske knjižnice, upriličenom

25. aprila u prostorijama Središnje biblioteke Srba u Zagrebu. Izložbu, koju je moguće razgledati do 11. maja, čini deset plakata: jedan zajednički i devet s informacijama o radu pojedinih knjižnica.

Obraćajući se prisutnima, među kojima su bili saborska zastupnica Dragana Jeckov, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RHAleksandar Tolnauer, konzul u ambasadi Srbije Nenad Maričić i arhimandrit Danilo Ljubotina, voditeljica Radne grupe Katarina Todorcev Hlača naglasila je da te knjižnice, koje su obično smještene u okvir gradskih i sveučilišnih knjižnica, nisu namijenjene samo pripadnicima svoje, nego i pripadnicima drugih manjina i većinskog naroda.

– Te su knjižnice po prirodi svog rada, po angažmanu zaposlenih, po svojim rezultatima, danas jedno od najjačih mjesta cjelovite politike prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj – rekla je Katarina Todorcev Hlača.

Predsjednik Savjeta na nacionalne manjine kazao je da je riječ o maloj izložbi s velikom porukom. Dodao je da su u Savjetu prepoznali značaj izdavaštva i knjižničarstva.

– U vrijeme kad je u Hrvatskoj prosjek jedna pročitana knjiga po stanovnika godišnje, manjine nam mogu poslužiti kao primjer – rekao je Tolnauer.

Većina središnjih knjižnica nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj formirana je 1990-ih godina, pri čemu je njihov rad 2000. godine prešao u djelokrug Ministarstva kulture. U okviru Hrvatskog knjižničarskog društva 2006. godine osnovana je Radna grupa za manjinske knjižnice koja djeluje u okviru Sekcije za narodne knjižnice, a stručni nadzor njihovog rada danas vode matične službe narodnih knjižnica u kojima su smještene one manjinske.

– Izuzetno nam je drago kad možemo ugostiti neku izložbu, pogotovo što su na ovoj izložbi prezentirane biblioteke nacionalnih manjina u Hrvatskoj i njihovi predstavnici – rekao nam je Slobodan Živković, generalni sekretar ‘Prosvjete’.

– Želimo da ih upoznamo i s radom naše biblioteke, kako bismo se mogli uspoređivati i vidjeti na kakvom je tko nivou. To je pozitivna konkurencija u kojoj želimo što bolje standarde i za zaposlene i za korisnike – dodao je Živković.

U izjavi za Novosti Jelena Glavić–Perčin, načelnica Sektora za knjižničnu i muzejsku djelatnost u Ministarstvu kulture, ukazala je na potrebu što veće vidljivosti izložbe.

– Izložba treba dospjeti do svih koji su zainteresirani pa sam predložila da obiđe barem sve matične knjižnice u Hrvatskoj. Smatram i da je potrebno više raditi na vidljivosti knjižnica i potencijala koje imaju. Knjižnice izazivaju

pozitivne emocije i mjesta su susreta, svojevrsni dnevni boravci grada ili druge sredine, pa svatko taj potencijal treba iskoristiti – dodala je Jelena Glavić-Perčin.

Snježana Čiča, voditeljica Središnje biblioteke Srba u Hrvatskoj, podsjetila nas je da ta biblioteka ima 1800 članova i 26.000 jedinica knjižne građe te da je ona uključena u aktivnosti Knjižnica Grada Zagreba.

Po riječima voditelja Žoltija Rabija, Središnja knjižnica Mađara u Hrvatskoj djeluje u okviru Gradske knjižnice Beli Manastir.

– Osnovni ciljevi i zadaci su očuvanje mađarske kulturne baštine, kulturne vrijednosti i tradicija i njegovanje mađarske riječi u pismu i govoru na području Hrvatske – rekao je.

U toj knjižnici je oko 5000 jedinica građe na mađarskom jeziku, a članstvo se ne može točno odrediti jer svi korisnici gradske ujedno mogu biti i korisnici manjinske biblioteke.

– Prije rata je postojala mreža od 17 knjižnica, ali smo sada svedeni na ovu u Belom Manastiru u koju dolaze ljudi s područja Baranje – rekao je Rabija i dodao da prevladavaju djela suvremenih pisaca.

Fanika Stehnova, voditeljica središnje knjižnice Čeha sa sjedištem u daruvarskoj gradskoj knjižnici, rekla nam je da fond te knjižnice, formirane 1991. godine, prelazi preko 6000 svezaka, uglavnom knjiga štampanih od 1980-ih naovamo.

– Postoji i druga knjižnica Frante Burjana u zgradi Češkog doma koja je stara više od sto godina i u kojoj je oko 10.000 knjiga, a o kojima također brinem. Knjižnica u Češkom domu, u okviru ‘Češke besede’, postoji i u Zagrebu i tamošnji fond knjiga potiče iz prošlog stoljeća. Knjige dobivamo donacijom – rekla je Stehnova.

Siniša Petković, voditelj Središnje knjižnice Austrijanaca u Osijeku, koja se nalazi u okviru tamošnje gradske i sveučilišne knjižnice, objasnio je da njihov fond knjiga prelazi 8000.

– Najčešći korisnici su studenti germanistike, učenici koji uče njemački jezik i djeca iz vrtića u kojima se govori njemački. Najviše je beletristike, suvremenih i klasičnih romana, književne kritike, kao i knjiga s temom povijesti, kulture i umjetnosti po čemu je Austrija najpoznatija – rekao je i dodao da je knjižnica otvorena 1995. godine s 3500 knjiga u prvom kontingentu, dok je kasnije godišnje stizalo po njih 200 do 300, sve kao poklon vlade Austrije.

Katarina Todorcev Hlača, voditeljica Središnje knjižnice Rusina i Ukrajinaca pri Gradskoj knjižnici Zagreb, ukazala nam je na disperziranost knjižnog fonda na rusinskom i ukrajinskom.

– U knjižnici je 2000 svezaka, još 3000 je u knjižnim fondovima u gradovima gdje postoji rusinska i ukrajinska manjina: u Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Osijeku, Vukovaru… Dio fonda je na Filozofskom fakultetu na katedri ukrajinistike, tako da je fond raspršen. Godišnje se posudi oko 700 naslova, ali ljudi uzimaju po više knjiga – rekla je Todorcev Hlača.

Nenad Jovanović