Sjećanje na prof. dr Jovana Mirića

U povodu godišnjice smrti prof. dr. sc. Jovana Mirića, Arhiv Srba u Hrvatskoj i SKD “Prosvjeta” organizirali su  predstavljanje arhivske građe koju je obitelj Mirić predala Arhivu Srba u Hrvatskoj. Predstavljanje te građe je bila prilika da još jednom izrazimo zahvalnost i poštovanje djelu profesora Mirića, istaknutog člana srpske zajednice u Hrvatskoj.

Na skupu koji je održan u ponedjeljak, 11. aprila 2016., s početkom u 17.30 u dvorani biblioteke SKD “Prosvjeta”, Preradovićeva 18/1 u Zagrebu, govorili su Dimitrije Birač, voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Dejan Jović, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Ilija Ranić, Izdavačka kuća Plejada.

S Portala Novosti prenosimo tekst u cijelosti:

Predstavljena građa iz naučnog opusa profesora politologije: Jovan Mirić napisao je da ni Hrvat ni Srbin ni Slovenac neće biti slobodni dok je radnik rob, što se danas pokazuje itekako točnim

 Tokom bavljenja političkim naukama, Jovan Mirić (1934- 2015.) u svojim je djelima predvidio političke događaje, između ostalog i raspad Jugoslavije, rečeno je na predstavljanju arhivske građe koju je Mirićeva porodica predala Arhivu Srba u Hrvatskoj. Skupom, koji su u dvorani biblioteke ‘Prosvjete’ organizirali SNV i VSNM Grada Zagreba, također je obilježena i prva godišnjica Mirićeve smrti.

O 13 predstavljenih dokumenata govorio je Dejan Jović, profesor na fakultetima političkih nauka u Zagrebu i Beogradu, baveći se Mirićevim radom i napredovanjem od asistenta do dekana Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, brojnim naučnim člancima i knjigama koje je objavljivao, čak i nakon što je 1998. otišao u penziju.

– Mirić je u djelima naglašavao kako viši stupanj razvoja društva povećava konfliktnost između njegovih dijelova, što je do izražaja dolazilo u Jugoslaviji koja je po svom sastavu bila vrlo heterogena, rekao je Jović. Podsjetio je da je prilikom izbora za redovnog profesora 1982. prijedlog bio pisan slovenskim jezikom jer je šef komisije bio Antun Bibič iz Ljubljane, a svi su jezici naroda Jugoslavije bili ravnopravni.

– Možemo li to zamisliti danas kad mnogima smeta, ne samo srpski, nego i mnoge hrvatske riječi, rekao je Jović. Mirić je za dekana FPN-a izabran iz protesta jer se naučna javnost suprotstavila napadima na njega zbog objavljivanja knjige ‘Sistem i kriza’ 1984. u kojoj su precizno dijagnosticirani svi oni problemi koji su tek nekoliko godina kasnije Jugoslaviju učinili nemogućom državom. Mirić je objavljivao i u olovnim vremenima 90-ih, kad je bio suočen s brojnim prijetnjama – zbog porijekla, ali i zato što po nekima nije bio dovoljno dobar Srbin jer se zalagao za mirno rješenje srpskog pitanja.

Ilija Ranić iz izdavačke kuće ‘Plejada’ najavio je izdanje knjige u kojoj će biti sabrani Mirićevi članci objavljivani u naučnim časopisima i publikacijama. Naglasio je da je Mirićevo djelo važno zbog anticipiranja i jasnog određenja događaja.

– Napisao je da je kriza jedina konstanta društva unazad 30 godina te da ni Hrvat ni Srbin ni Slovenac neće biti slobodni dok je radnik rob, što se danas pokazuje itekako točnim, rekao je Ranić.

Voditelj Arhiva Srba u Hrvatskoj Dimitrije Birač također se osvrnuo na značenje donacije arhivske građe: preko 60 članaka i intervjua profesora Mirića, 221 knjiga koje je on sačuvao i desetak brojeva časopisa ‘Politička misao’, što ih je ustupila obitelj na čelu s Mirićevom ženom Božicom. Dugogodišnji urednik ‘Prosvjete’ Milorad Novaković rekao je da je Mirić, nakon što je zbog prijetnji službeno prekinuo pisanje za ‘Prosvjetin’ časopis, brojne tekstove objavljivao pod pseudonimom Bogdan Lastavica.

U ime porodice, na velikom interesu javnosti, o čemu je svjedočila dupke puna dvorana, zahvalio se profesorov unuk Ivor Šimić.

 Nenad Jovanović