Prije 190 godina osnovana je Matica srpska, najstarija kulturna i naučna institucija u Srbiji.
Navršava se 190 godina otkako su prečanski Srbi u Pešti 16. februara 1826. godine osnovali Maticu srpsku. Ideju o osnivanju, Lukijana Mušickog, uobličio je i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca naklonjenih književnosti, realizovao Jovan Hadžić, a svi zajedno poručili su da Maticu srpsku osnivaju “na polzu srpskog roda”. Danas, bezmalo dva vijeka kasnije, Matica ne predstavlja samo našu najstariju književnu, kulturnu i naučnu instituciju, nego panteon srpskog pamćenja. Košnicu srpske kulture.
– Matica nije samo ustanova prošlosti, nego i dragocjeno uporište za budućnost – kaže povodom jubileja predsjednik Matice, prof. dr Dragan Stanić. – U pogledu odnosa prema takvom bogatstvu, kakvo objektivno jeste Matica srpska, mi kao narod i kultura polažemo svojevrsni ispit – istakao je Stanić. Prema Stanićevom viđenju, ako srpski narod taj ispit položi, postaje sasvim realno da će imati pameti i snage da i druge ispite uspješno položi. Ukoliko to ne ostvari i ne sačuva moćnu i snažnu Maticu srpsku, onda time šalje jasnu poruku da kao narod i kultura ne posjeduje elementarno zdravlje i vitalnost, kaže Stanić. – Pitanje opstanka Matice srpske, stoga, nije pitanje koje treba da rješavaju samo čelnici ustanove i njeni članovi, nego je to pitanje za svakog samosvjesnog pripadnika srpske kulture i za svakog društveno odgovornog čovjeka – poručuje profesor.
Matica srpske je svečanom sjednicom obilježila rođendan, a tom istorijskom datumu je o temi “Mađarske vlasti o Ujedinjenoj omladini i Matici srpskoj” besjedio akademik Vasilije Krestić. Potom je pjesniku Đorđu Nešiću uručena Zmajeva nagrada za zbirku stihova “Bolje je biti u manjini”. Nešić je istakao da je ponosan na ovu nagradu za koju je rekao da je jedna od najznačajnijih poetskih nagrada u srpskoj kulturi. Pojasnio je da njegova knjiga pjesama “Bolje biti u manjini” nosi naslov po jednoj pjesmi koja se u njoj nalazi, a da šalje poruku da manjinsku poziciju slavi kao, kako je rekao, “poziciju aktiviteta, jer onaj ko je u manjini mora da preduzme nešto kako bi promijenio svoju poziciju”. Konkretan povod za nastajanje te pjesme, kako je naglasio, je položaj srpske manjine u Hrvatskoj.
Zahvaljujući dalekovidosti naših predaka, Matica je preživjela sedam država i nekoliko različitih političkih sistema. I danas, sa oko 3.000 saradnika, bibliotekom sa 3,5 miliona publikacija i galerijom vrijednih zbirki, služi na korist savremenicima i potomcima, ističu Večernje novosti.
izvor: http://rtrs.tv/
video zapisi : o dobitniku Zmajeve nagrade (izvor RTV.rs)
o Matici srpskoj (izvor Novosadska televizija)