Danilo Kiš je najznačajnija osoba koju je srpska i južnoslovenska književnost iznedrila u poslednjoj četvrtini 20. veka, rekao je književni kritičar, pisac i univerzitetski profesor Mihajlo Pantićna predavanju koje je povodom 80. godišnjice rođenja ovog velikana književnosti održano 11. juna u dvorani biblioteke Prosvjete u Zagrebu.
Pantić je podsjetio da je Danilo Kiš, iako kratkog životnog vijeka jer je umro u Parizu s 54 godine, bio plodan autor, o čemu svjedoči i 15 tomova njegovih djela, kao i da se uspješno kušao u svim rodovima književnosti, bivajući vrstan autor romana i priča, ali i eseja i polemika.
– Za razliku od mnogih pisaca koji nisu voleli davati intervjue, a među njima i Ive Andrića koji je rekao da pisci govore svojim delom, Kiš je uvek bio spreman za objašnjavanje onog šta je napisao – rekao je Pantić, podsjetivši i na ‘Grobnicu za Borisa Davidovića’, nastalu nakon isčitavanja ‘7000 dana u Sibiru’ Karla Štajnera.
– Kiš se bavio izgubljenosti čoveka u modernim vremenima i suočavao se s ljudskom samodestruktivnošću – rekao je Pantić.
Kiš je napisao šest proznih knjiga, od kojih tri romana, među njima i nagrađivani ‘Peščanik’. Bavio se i novelistikom, napisavši dvije zbirke priča, uz treću nedovršenu, ali u kojoj, kako je Pantić naglasio, također ima elemenata remek djela.
– Kiš je poznati i kao esejist te polemičar uz također više priznatih dela kao što je Čas anatomije – rekao je Pantić i dodao da je pitanja kako danas čitati Kiša koji je i tada kada je stvarao i sada vrlo popularan, o čemu svjedoče u brojne nagrade koje je primao i brojna izdanja njegovih djela.
Ukazao je i da mnogi ljudi različitih stavova citiraju Kiša iako ga nisu čitali, ali i izrazio nadu da će ulica koja nosi ime danila Kiša, ćorsokak koji sada ima samo dva kućna broja, a završava baštom u nekoj budućnosti imati bar pet kućnih brojeva. Predavanju su uz brojne zainteresirane prisustvovali zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije i dio učenika srpske pravoslavne gimnazije.
Nenad Jovanović
izvor:
www.portalnovosti.com
fotografije : Nenad Jovanović