Noć knjige 2015.

Književnom večeri s Milošem Kordićem, biblioteka Prosvjete u Zagrebu 23. aprila priključila se obilježavanju Noći knjige, akciji koja obuhvaća sve veći broj knjižnica i knjižara u Hrvatskoj.

Kordićeve knjige ‘Azbučnik sela Komogodine’ u izdanju Prosvjete i roman ‘Daždevnjak’ u izdanju SKD-a Zora Knin – Beograd, osim autora su predstavili predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić i predstojnik Katedre za srpsku i crnogorsku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dušan Marinković, a dodatni banijski ‘štih’ dale su i ženska i muška pjevačka grupa petrinjskog pododbora Prosvjete.

 Rekavši da se Kordić tokom svog plodnog stvaralaštva bavio poezijom, Višnjić je istaknuo da se uspješnim pokazao i u žanru proze te romana.

 – Čak i da nije bilo rata 90-ih, došlo bi do velikog broja sjećanja i zapisa iz seoskih zavičaja, a među brojnim djelima koja su opisala propadanja krajiških prostora su ‘Luk i voda’ Đorđa Nešića, koji opisuje selo Bijelo Brdo, i Kordićev ‘Azbučnik sela Komogovine’, odnosno opisa njegovog rodnog banijskog sela u kojem nije bio preko 20 godina – rekao je Višnjić.

 – Roman ‘Daždevnjak’ je priča o 53. godini prošlog vijeka, jednoj teškoj godini u našoj zemlji. Radnja se događa na Fruškoj gori, a mogla je i na bilo kojoj drugoj. Likovi se vrzmaju od nemila do nedraga, ali s nekim posebnim optimizmom; tada su ljudi u teškim vremenima znali da čuvaju jedan drugog. To je godina Informbiroa, Golog otoka i seljačkih zadruga, tako da je roman svojevrsna avantura tih likova – objasnio je Kordić.

 Kordić je ocijenio da je njegov roman prikladan za svaku generaciju te da šalje univerzalnu poruku.

 – Zapravo, ne poruku nego štivo koje je čitljivo u svom vremenima jer ima sadržaja koji se tiču i današnjih dana, ali i od prije sto ili 200 godina – rekao je.

 Prema riječima Marinkovića, knjiga je značajna jer je to pokušaj autora da se po prvi puta izrazi romanom nakon toliko dugog staža u pisanju pjesama.

 – Prepustio se temi koja je toliko višeslojna i toliko kompleksna da je i sam roman morao na određen način da nađe artikulacije pamćenja, zaborava, historije, ljubavi, seksa, ekologije, globalizacije, nacionalne kulture i tome slično – objasnio je Marinković, ističući da je autor uspio napisati dobar roman.

 – Tu ima mnogo toga što bi trebalo propitati i puno toga što taj tekst otvara. Ta pozicija legitimira autorski ‘ja’ kao onaj ‘ja’ koji se nalazu u cjelini pamćenje kulture ili onih tema i tekstova koje on sam upisuje u vlastito djelo – dodao je predstojnik Katedre za srpsku i crnogorsku književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

 Na pitanje ‘Novosti’ kako se osjeća dok se njegove knjige promoviraju uz brojne Banijce i pjesme iz tog kraja, Kordić je rekao da mu je drago zbog svega toga, ali i što mnoge ljude prvi put vidi nakon 20 i više godina.

 Podsjetimo, u ‘Azbučniku sela Komogodine’ je oko 260 odrednica o historiji sela, njegovom stradanju i slobodarstvu, tradiciji, običajima, manastiru, crkvi, školi, popovom domu… pa sve do Oluje 1995. godine. Opisani su položaj, klima, nabrojane zemlje, šume, vode, obrađen je biljni i životinjski svijet. Tu su i recepti starih, dijelom već zaboravljenih jela, a u knjizi su imena, prezimena i nadimci mještana, onih koji su došli, živjeli i radili u selu, ženili se iz sela, kao i prezimena čitavog mečenčanskog kraja.

 Radnja ‘Daždevnjaka’ se dešava u Rajskoj Varoši, izmišljenom i živopisnom fruškogorskom mjestu na obali Dunava, od 17. juna do 30. septembra 1953. Pojedina zbivanja pružaju se u duboku srpsku istoriju, a neka se događaju u Toskani. U osnovi to je priča o istoriji Reda čuvara zlatnog daždevnjaka, tajnog i veoma starog bratstva u drevnoj varoši. Oko toga se plete vešto vođena igra fiktivnih ali i stvarnih istorijskih ličnosti i njihovih sudbina. U romanu se prepliću i istorija srpskog naroda i seobe i osvajanja sremskih prostora i fruškogorski manastiri, i Udba i Partija i progoni i psihijatrijska bolnica u Kovinu, ali i erotika.

izvor: http://www.portalnovosti.com/