Sinoć, 20.marta 2014., u dvorani biblioteke predstavljena je nova knjiga Radovana Kovačevića Proleće posrnulog bratstva. Pred punom dvoranom o knjizi su govorili Radoje Arsenić, Čedomir Višnjić i autor.
Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba je sudjelovalo u realizaciji ovog predstavljanja.
Radoje Arsenić
Na nizbrdici „hrvatskog proljeća“
Radovan Kovačević: Proleće posrnulog bratstva (Službeni glasnik, Beograd 2012.)
Burni politički događaji na prelomu 60-tih u 70-te godine prošlog vijeka, koji su duboko promiješali i uzburkali društvenu scenu i sve pore života u Hrvatskoj s određenim odrazom i na ostale krajeve tadašnje socijalističke Jugoslavije – znani kao „maspok“ (masovni pokret) ili „hrvatsko proljeće“ kako su ih radije nazivali sami pokretači i akteri – iako je od njih prošlo već četiri desetljeća, od čega se polovina odnosi na sasvim novu društvenu stvarnost u kojoj nije ostala ni cigla od prethodne države, još uvijek je rijetka tema u publicistici, a posebno onoj stručnoj, tj. naučnoj, dok za političare kao da i dalje predstavlja svojevrsnu vruću kašu, o kojoj je navodno sve poznato, ali je bolje držati se dalje od nje. Ono malo stavova što se na ovu temu može čuti dijametralno su različiti, baš kao i kad se poteže najnovija zajednička tema – ko je koga u proteklom ratu, tj. da li se radi o agresiji ili klasičnom građanskom obračunu „drugim sredstvima“.
Najnovije djelo na temu maspoka pojavilo se kod velikog beogradskog izdavača „Službeni glasnik“ posljednjih dana prošle godine (pa se praktično može računati u ovogodišnju produkciju), iz pera naposrednog svjedoka i uglednog novinara Radovana Kovačevića, dugogodišnjeg stalnog dopisnika „Politike“ iz Splita, gdje je zasnovao i porodicu, ali su ga zbivanja iz 90-tih iščupala iz te sredine.
„Proleće posrnulog bratstva“ naslov je ovog zanimljivog djela, a detaljniji sadržaj definira podnaslov: „Dalmacija 1967-1972. u predigri za jugoslovensku tragediju“.
…
(cijeli tekst možete pročitati u časopisu Prosvjeta, broj 115, u Biblioteci )
Radovan Kovačević (1938.)- rođen je u Gubetinu kod Prokuplja. Akademsko obrazovanje stekao u Beogradu i Splitu. Radni vijek proveo u novinarstvu, dobio Zlatno pero Društva novinara Hrvatske. Baveći se publicistikom objavio nekoliko knjiga iz pomorske prošlosti, kao i knjige o Dositeju Obradoviću.
Živi kao penzioner u Beogradu.