Središnja knjižnica Srba u RH SKD Prosvjeta – Biblioteka
U petak, 17. decembra, otvorena je izložba odabranih radova pristiglih na 5. Festival dječje ilustracije. Nažalost, zbog nemogućnosti pozivanja djece koja su sudjelovala, izložba je otvorena bez prisustva publike.
Izloženo je 89 radova od pristiglih 336, a raspoređeni su na 21 pano. Uz izložbu je napravljen prateći katalog sa svim pristiglim radovima, a možete ga pogledati u digitalnom obliku OVDJE.
Prigodne nagrade za najuspješnije radove djeci će biti poslane poštom u njihove škole.
Izložba se može pogledati u radno vrijeme biblioteke; svakog radnog dana između 9 i 17 sati.
Likovni osvrt Lane Kovačević (dipl. slikarica)
Peti Festival dječje ilustracije je, uz mnogobrojnost radova pristiglih na natječaj, donio i visoku kvalitetu likovnog izraza djece i učenika. Sama poezija Miroslava Antića potaknula je stvaranje poetičnih, nježnih, sanjarskih, mladenačkih te duhovitih radova. Djeca su uspjela likovnim jezikom prenijeti te vječne i dirljive stihove. Tehnike radova su raznolike: olovka, pastel, flomaster, akvarel, tempera, kombinacija tehnika, pa i kolaž i upotreba različitih materijala. Neki radovi napravljeni su u stilu stripa, negdje se u slici pojavljuje tekst, dijelovi pjesme na koje ilustracija upućuje.
U pozivu na natječaj navedeno je da će se visoko vrednovati kreativnost i originalnost. Zadatak ilustracije je da predoči sadržaj literarnog djela i tako olakša iščitavanje teksta. “Prevođenje” teksta u likovni medij međutim uvijek donosi nešto novo, originalno, nadograđuje pisanu riječ i čini je razumljivijom, pa i lakše pamtljivom. Djeca su, a odrasli još i više, pod svjesnim ili nesvjesnim utjecajem poznatih slika; zato su imaginacija, mašta, izvornost, vlastito viđenje stihova koje treba ilustrirati ono što izdvajamo i pohvaljujemo.
Neki radovi su pokazali posebnu zrelost mladih autora u odnosu na njihov uzrast. Razvoj likovnog izražavanja je univerzalan, isti u svim kulturama. Kreće se od nepovezanog črčkanja, preko simboličkog, shematiziranog crteža, do “razumskog” crtanja u kome je vizualna stvarnost prepoznatljiva, ali iskrivljena i kombinirana s maštom. U školskoj dobi se razvija realistični crtež ili slika, a razlike između pojedinaca – u brojnosti i točnosti detalja, dubini slike, perspektivi – postaju sve izraženije budući da ovise o talentu i nagnuću. S tinejdžerskim godinama počinje faza zrelog slikanja. Zato smo uvažili i naprednost rada unutar dobne skupine.
Osim originalosti, kreativnosti, zrelosti… možda je najviše ocijenjena i odlučila o nagradama proživljenost literarnog djela. Proživljenost znači prožimanje i stapanje vlastitog iskustva sa sadržajem pjesme, znači da su se dotični stihovi doživjeli kao svoji. Takav doživljaj se na slikama ogleda u neobičnosti motiva, uključivanju vlastitih osjećaja, možda i strahova, želja… Neki učenici su uspjeli “razotkriti” sebe i ta se iskrenost zrcali u njihovim radovima. Time se pobudi umjetnički doživljaj u promatrača, koji je, naravno, uvijek subjektivan. Zato, osim autora nagrađenih i izloženih radova, i svi drugi sudionici mogu osjećati da su uspjeli. Njihovi radovi će također doprijeti do svoje publike. Radi se naime o nekom “tajnom” i nepredvidivom “razgovoru” između stvaraoca, likovnog djela i promatrača. Potrebno je samo raditi i vjerovati u sebe, a ostvareni radovi će sigurno zainteresirati i oduševiti mnoge.
(G.B.)
