1.-18. 4. 2014. Izložba KRAJ LOGORA JASENOVAC

U biblioteci je 1. aprila otvorena tematska izložba na 14 roll-up panoa KRAJ LOGORA JASENOVAC. Autor izložbe je Đorđe Mihovilović, kustos u JU Spomen-područje Jasenovac.

Izložba će bi otvorena do 18. aprila 2014.

     Na lijevoj obali rijeke Save 21.08.1941. godine, na prostoru od 210 km², osnovan je po uzoru na nacističke logore Trećeg Reicha ustaški logor Jasenovac, najveći i najzloglasniji koncentracijski logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Sistem jasenovačkih logora činili su logor I – Bročice, logor II – Krapje, logor III – Ciglana, logor IV – Kožara, logor V – Stara Gradiška, logor u Dubičkim Krečanama i romski logor u Uštici.

     Ovaj logor smrti bio je mjesto svakodnevnih pojedinačnih i masovnih likvidacija zatočenika. Limani, Granik, Donja Gradina, Mlaka, Jablanac i Međustrugovi postaju mjesta najsvirepijeg zločina na kojima su ubojstva vršena najčešće različitim vrstama hladnog oružja i oruđa. Glad, stalni prinudni i iscrpljujući rad, nečistoća i bolesti samo su dodatno povećavali smrtnost zatočenika.

     Koncentracijski logor Jasenovac djelovao je neprekidno punih 1337 dana. Nakon savezničkih bombardiranja logora III Ciglana krajem marta i početkom aprila 1945. Vjekoslav Maks Luburić naređuje da se pobiju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja sruše kako bi se zatrli tragovi zločina.

     21.04.1945. ustaše u Donju Gradinu odvode posljednju grupu žena (njih 640), a noću 21./22. odvedeni su i ubijeni svi logornici, grupnici, liječnici i intelektualci. Paralelno s tim događajima, iste noći ustaše organiziraju miniranje i paljenje objekata i logorskog zida. Ukupno je u noći 21. aprila prebrojeno 1073 logoraša – muškarca, koji su bili otjerani u zgradu unutar ženskog logora. Uvidjevši da će i njih zadesiti slična sudbina odlučili su provaliti iz zgrade i poći u proboj.

     U 10 sati ujutro, 22.04.1945. oko 670 zatočenika krenulo je na povik Ante Bakotića – «Naprijed drugovi» iz zgrade prema istočnoj kapiji. Preživjelo ih je samo 89. Istog dana popodne 167 zatočenika logora IV – Kožara krenulo je u proboj. Preživjelo ih je samo 12. One zatočenike koji zbog psihičkog stanja ili iznemoglosti nisu smogli snage poći, ustaše su pobili i spalili u već napola srušenim objektima logora.

     U napušteno mjesto Jasenovac i nedaleki razoreni logor, 02.05.1945. prvi su ušli borci 4. brigade XXI.srpske udarne divizije NOVJ. Njihov zadatak bio je sačuvati sve tragove zločina do dolaska Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača.

Međutim, nastupilo je vrijeme zaborava.

     Trebalo je proći punih dvadeset godina kako bi se u Jasenovcu izgradilo prikladno spomen-obilježje žrtvama u obliku veličanstvenog Cvijeta Bogdana Bogdanovića. Imena preživjlih mučenika ostala su pak zaboravljena sve do danas. Među njima su i imena onih koji su se herojskim podvigom proboja uspjeli domoći toliko željene slobode.

     Upravo stoga izložba „Kraj logora Jasanovac“ autora Đorđa Mihovilovića nastoji otrgnuti od zaborava jasenovačke heroje. Fotografijama s osnovnim biografskim podacima u njoj je predstavljeno 89 preživjelih sudionika proboja iz logora III – Ciglana, kao i 12 preživjelih iz logora IV – Kožara. Priča o njima kontekstualizirana je opisom događaja koji govore o zbivanjima u jasenovačkim logorima od marta 1945. Do prvog uređenja prostora bivšeg logora početkom 50-ih godina prošlog stoljeća. 

Foto-galerija sa otvaranja izložbe

 

Video isječak sa otvaranja izložbe