Početna / Aktualno / Održano predavanje o PETRU PRERADOVIĆU
Održano predavanje o PETRU PRERADOVIĆU

Održano predavanje o PETRU PRERADOVIĆU

Život i djelovanje poznatog pjesnika Petra Preradovića u velikoj su mjeri bili obilježeni ograničavanjima, neslobodama i kompromisima, ali i njegovim dubinskim sjećanjem na svoje porijeklo, rekao je Dušan Marinković, profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na predavanju povodom 200. godišnjice rođenja tog pjesnika i generala, upriličenom 18. oktobra u dvorani Središnje biblioteke Srba u Hrvatskoj u Zagrebu.

Marinković je podsjetio da Preradović do svoje 44. godine nije pisao na materinskom jeziku, već na njemačkom kojim se morao služiti u vojnoj karijeri. Zbog te karijere je morao preći s pravoslavlja na katolicizam, ali je u njoj došao skoro do samog vrha, postavši generalom.

– Sistem neslobode i tjeranja na kompromise bio je društveni model u Habsburškoj Monarhiji. Ipak, Preradović je imao dubinsko pamćenje svog porijekla, pa je svojoj djeci dao srpska imena – objasnio je Marinković.

Kako je Preradović tek kao zreo čovjek obnovio znanje materinskog jezika, jasno je da dugo nije smatran dijelom srpske književnosti, pa se tek s Jovanom Deretićem javila svijest da on pripada tom književnom kanonu. S druge strane nije bilo nikakvih nedoumica o uvrštavanju Preradovića u hrvatsku književnost, s obzirom da je on uz Stanka Vraza i Ivana Mažuranića jedan od najutjecajnijih pjesnika ilirskog pokreta.

Tokom predavanja su pročitane neke od najpoznatijih Preradovićevih pjesama u kojima izražava brigu za narodni jezik, privrženost slovenskoj koncepciji i iskreno rodoljublje, a moglo se čuti i da je učenje o njemu u današnjim školskim programima u Hrvatskoj banalizirano.

Podsjetimo, Petar Preradović rođen je u Grabrovnici kraj Pitomače 19. marta 1818. Djetinjstvo i školske dane proveo je u Grubišnom Polju. Nakon smrti oca podoficira, brigu o njegovom školovanju preuzela je vojna uprava i poslala ga na vojnu akademiju u Bjelovaru, a onda u Bečkom Novo Mjesto. Sve vrijeme je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Susret s jednim od iliraca, Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, pobudio je kod Preradovića zanimanje za hrvatsku kulturu, političku i ekonomsku situaciju. Umro je 18. avgusta 1872. u varošici Fahrafeld kraj Beča, sahranjen je u Beču, a 1879. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su i sahranjeni u arkade mirogojskog groblja u Zagrebu.

Nenad Jovanović

izvor: tjednik Novosti 

Zvučni zapis s predavanja

 

 

Scroll To Top